Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta o bolestima srca i moždanom udaru kao vodećim svjetskim uzrocima smrti, koji svake godine odnose 17,5 milijuna života, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.  Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je i educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, a u Europi od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko 4 milijuna ljudi odnosno 45 % svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti (KVB) također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2017. godine umrlo 23 504 osobe odnosno 44 % ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su one uzrok smrti 48,6 % umrlih žena (13 418) i  39,0 % umrlih muškaraca (10 086). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,7 % (11 069) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 11,5 %  (6 147) u ukupnom mortalitetu.

Posljednjih petnaestak godina je prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a u Hrvatskoj, no kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100.000 pripada zemljama koje imaju srednje visoke stope kardiovaskularne smrtnosti. Prosjek za zemlje Europe iznosi 315/100.000, a za zemlje EU-a 190/100.000, dok je  raspon stopa za zemlje EU-a  od 97-565/100.000. (Francuska – Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama, RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije  198, Austrije 182,  Italije 152/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 371/100.000.

Iako je zadnjih petnaestak godina i u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB-om ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

Stoga su poruke ovogodišnjeg dana srca:

Obećajte da ćete se zdravije hraniti
Obećajte da ćete biti tjelesno aktivniji
Obećajte reći NE pušenju