Temeljem odluke Hrvatskoga sabora u cijeloj se Hrvatskoj 18. studenog  obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Toga datuma, udružene snage tzv. Jugoslavenske narodne armije i srpskih dobrovoljaca nakon tromjesečne opsade zauzele su ovaj hrvatski pogranični grad na Dunavu, okrutno se osvećujući nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima. 
Grad je napadnut 24. kolovoza 1991. Za vrijeme borbi i nakon ulaska okupatora u grad poginulo je oko 550 branitelja grada, 1700 civila, a oko 8000 Vukovaraca odvedeno je u zarobljeničke logore. Vukovar je napadalo 45000 neprijateljskih vojnika, a branilo ga je samo oko 1800 branitelja. To je bio jedan od najvećih ratnih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Danas je grad Vukovar najsnažniji simbol borbe i žrtve Hrvata za vlastitu slobodu te utemeljenja neovisne Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga Dan sjećanja na žrtvu Vukovara treba obilježavati s posebnim poštovanjem prema palim braniteljima i svim žrtvama za slobodu jer su ugrađene u današnju slobodnu Hrvatsku.
Vukovar nažalost nije bio jedino mjesto u Hrvatskoj koje je propatilo u Domovinskom ratu. Stradala su mnoga hrvatska sela i gradovi. Istog dana kad je osvojen Vukovar, ubijeno je 80 mještana sela Škabrnje u okolici Zadra samo zato što su bili Hrvati.

 U znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtve Vukovara i Škabrnje učenici dodatne nastavne povijesti postavili  su pano u holu škole.

Učitelji: Senka Mikić, Mladen Loina i Jelena Šarčević