„Glagoljica je ostala najdragocjenija baština i kulturna tekovina Hrvata u srednjem vijeku“ riječi su poznate povjesničarke Nade Klaić. Rečenica nastala prije tridesetak godina djeluje jednako svježe kao da je netom izrečena jer njegovanje i čuvanje baštine pravi je oblik nacionalnog identiteta.

    U Splitu je 925. godine na Prvom splitskom crkvenom saboru ustanovljena Splitska metropolija, crkvena pokrajina za područje tadašnje Dalmacije (pod bizantskom vlašću) i Hrvatske (na čelu s Tomislavom). Uoči sabora stižu dva pisma pape Ivana X. U jednom od njih papa se obraća Tomislavu i naziva ga kraljem. Zato se 925. godina u predaji uzima kao početak hrvatskoga kraljevstva. Događaji na Prvom splitskom crkvenom saboru najstariji su dokumentirani spomen hrvatskoga glagoljaštva. Ne raspolažemo pouzdanim izvorima o krunidbi kralja Tomislava, ali predaja i starija historiografija iznjedrile su predodžbu prema kojoj su u krunidbi sudjelovali i glagoljaši i latinaši.

    Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.

    Na panou u holu škole možete pročitati o važnosti glagoljice, potom ženama u povijesti koje su njegovale glagoljaštvo. Učenici naše škole u 6. razredu na redovnoj nastavi detaljnije proučavaju glagoljicu te se okušavaju u pisanju pravim guščjim perom ili pisaljkom od trske i tušem. Ovo je druga godina u kojoj se učenici mogu natjecati u Glagomatici – posebnom spoju matematike i glagoljice (matematički zadatci na glagoljici, čitanje kraćih glagoljskih tekstova i transliteracija). Ovisno o zainteresiranosti učenika, organizira se i Mala škola glagoljice.

    Sa željom buđenja želje očuvanja najdragocjenije baštine promišljajmo bar na Dan glagoljice  i glagoljaštva o njezinoj vrijednosti. Biti pismen – biti svoj!

Zrinka Jurčević, učiteljica hrvatskoga jezika