Učeći povijest učenici se kronološki upoznaju s povijesnim razdobljima i osobama koje su otkivale, doprinosile i mijenjale svijet u kojem živimo. Na početku sedmog razreda učenici uče o značaju prosvjetiteljstva u Europi i o tragovima koje je ono ostavilo na cjelokupno društvo.  U nastojanju da  teorijsko gradivo učini zanimljivijim i poveže ga sa sadašnjim vremenom, učiteljica povijesti J. Šarčević sedmaše je u rujnu dovela u školsku knjižnicu gdje su se učenici uz pomoć knjižničarke A. Hat upoznali s radom francuskih enciklopedista.

Osim značajnih promjena u društvenom svjetonazoru (prosvijećeni apsolutizam, vjerska tolerancija i sloboda govora)  prosvjetitelji su napravili i bitne pomake vezane uz razvoj kulture i obrazovanja. Nastojali smo učenicima prenijeti hrabrost prosvjetitelja da se oslone na vlastite intelektualne snage i spoznaju svoju individualnu snagu i odgovornost. Čak i danas, kada na raspolaganju imamo puno više mogućnosti – razmišljati drugačije, spoznati različite načine kako nešto učiniti umjesto ponavljati stare, već uhodane šablone i pri tome preuzeti odgovornost za svoje zaključke – nije jednostavno. U naše učenike želimo usaditi prosvjetiteljsku iskru znatiželje koja će ih voditi prema spoznaji da se zapitaju, otkriju, istraže nešto novo, jer znanje je potencijal svakoga čovjeka.

Želja da sve tadašnje znanje ne iščezne u prolaznosti vremena velika je ideja prosvjetitelja. Velika ideja, još veći pothvat za to vrijeme. Francuski enciklopedisti, na čelu s D. Diderotom, ostavili su društvu u trajno nasljeđe zapisano svo tadašnje znanje u obliku 30-ak svezaka Velike francuske enciklopedije. Do današnjih dana znanje razvrstavamo po skupinama, a najskuplja i najprestižnija izdanja svake države upravo su nacionalne opće enciklopedije.

Da ne ostane sve samo na riječima i suhoparnim činjenicama, pred učenike smo stavili sveske opće enciklopedije i zamolili ih da pronađu zadane povijesne pojmove. U doba moderne tehnologije kada smo od traženog pojma odvojeni samo jedan klik, abecedno pretraživanje tiskanih izdanja enciklopedije i nije tako lagan zadatak kao što se može učiniti.

Na kraju sata, nadamo se da su učenici bili prosvijećeni novim znanjima. Naša želja je bila da spoznaju (raz)um kao najveću snagu svakog pojedinca. Širiti svoje znanje možemo samo ukoliko kritički gledamo na svijet oko sebe,  postavljamo pitanje i tražimo odgovore. Mogućnosti su velike i nadohvat ruke, a na svakom pojedinom učeniku je odluka koliko će zagrabiti s izvora znanja.

Jelena Šarčević, učiteljica povijesti

Anamarija Hat, stručni suradnik knjižničar